Hoće li depresija biti još češća pojava nakon uvođenja eura?

Hoće li depresija biti još češća pojava nakon uvođenja eura?

Objavljeno: 30. 11. 2022.

Autor: Anita Stanić, univ. bacc. psych., business & people developer, Centar za poslovno savjetovanje Ramiro

Kroz život se svakodnevno suočavamo s promjenama, od onih malih, s kojima se nosimo lakše, do nekih značajnijih, koje zahtijevaju veću i dugotrajniju prilagodbu. Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj, koje je već duže vrijeme jedna od glavnih tema u javnosti i razgovorima ljudi, predstavlja takvu značajnu promjenu. Upravo nove i nepoznate situacije, poput ove, mogu predstavljati znatan izvor stresa, a suočavanje s njima jedan od većih izazova s kojima se susrećemo. Baš zato, važno je više pažnje usmjeriti na razumijevanje promjena i njihovih posljedica te posebno na pojedinca koji se nalazi u samom središtu tih promjena.

Trenutne promjene od nas zahtijevaju navikavanje i prilagodbu novoj valuti, jer će u njoj  vrlo skoro biti izražene plaće, ušteđevine, krediti, osiguranja, kao i cijene svih dobara i usluga. U siječnju 2023. nas očekuje prva isplata plaća i mirovina u valuti eura, pa će tako prosječna hrvatska plaća u iznosu od 7.452 kune, u eurima iznositi nešto manje od 1.000 eura, točnije 989,05€. Iako je vrijednost oba iznosa jednaka, prirodno je da se, gledajući znatno manju nominalnu vrijednost plaće izražene u eurima, mogu javiti neke negativne emocije, poput osjećaja nesigurnosti, nejednakosti te osjećaja manje vrijednosti. Ove emocije mogu nepovoljno utjecati na motivaciju za rad i zadovoljstvo poslom. U lakšem nošenju s njima važno je stalno imati na umu realnu vrijednost nove valute te se usmjeriti na kvalitetno raspolaganje vlastitim financijama.

Važno je istaknuti da iskazivanje cijena u eurima u Hrvatskoj, kada su u pitanju veće investicije, poput nekretnina ili automobila, nije novost. Štoviše, češće nam je predstavljalo problem predočiti si vrijednost kvadrata stana u kunama, nego u eurima. Zato se veći problemi prilagodbe očekuju pri kupnji manje vrijednih dobara, primjerice svakodnevnih namirnica, gdje može doći do  pojave „novčane iluzije“. Pojava, ili bolje rečeno zamka „novčane iluzije“ označava sklonost ljudi da svoja primanja i imetak gledaju u nominalnom iznosu (broju koji se nalazi na novčanici/kovanici), a ne u realnom. Ljudi su prirodno skloni misliti da je proizvod jeftin ako je nominalna (brojčana) vrijednost cijene niska. Tako, u kontekstu uvođenja eura, proizvod koji je stajao 7,50 kuna će promjenom valute stajati 1€, što predstavlja nisku nominalnu vrijednost. Da se to već počelo događati potvrđuju i novinski članci, koji su posljednjih dana izvijestili o nekoliko različitih situacija u kojima su ljudi kupili veliku količinu jednog proizvoda, misleći da se radi o niskoj cijeni izraženoj u kunama, dok je ona zapravo bila izražena u valuti eura. Upravo ovaj način promatranja cijena proizvoda i usluga, u trenutnom razdoblju koje je još obilježeno i  inflacijom, može rezultirati znatno većom potrošnjom. To posljedično može smanjiti kupovnu moć i tako općenito dovesti do lošijeg životnog standarda.

Kako se prilagoditi novonastaloj situaciji i obraniti od zamke „novčane iluzije“? U prvom redu, važno je dobro razumjeti trenutno ekonomsko stanje u državi i posljedice koje može imati za naš kućni budžet. Da bismo u tome bili uspješni, potrebno je redovito se informirati o promjenama koje se događaju, kao i rokovima kada stupaju na snagu. Pritom je važno informacije tražiti isključivo iz izvora koji daju točne, pravovremene, istinite i nepristrane informacije. Na temelju tog razumijevanja trebamo izraditi čvrstu strategiju upravljanja osobnim financijama, kako bi očuvali vlastitu financijsku stabilnost. U tome nam uvelike može pomoći dvojno iskazivanje cijena, koje je obavezno od 5. rujna ove godine. To je izvrstan oblik prilagodbe jer nam omogućuje da osjećaj vrijednosti koji vežemo za neku robu u staroj valuti, dobijemo na jednaki način i u novoj. 

Osim toga, u boljem stjecaju osjećaja vrijednosti nove valute nam može pomoći i usporedba cijena istog artikla kod većeg broja dobavljača. Primjerice, prije kupovine voća bilo bi dobro usporediti cijenu u kvartovskoj trgovini, štandu na gradskoj tržnici te nekom većem supermarketu, a zatim na temelju toga planirati svoju kupovinu namirnica. Isto tako, važno je izbjegavati kupovinu artikala koji nam trenutno ne trebaju, odnosno u obzir uzeti svoje stvarne potrebe. Izrada popisa za kupnju odličan je alat koji pomaže u smanjenju impulzivnih kupnji, a samim time i štednji novca.

Osim emocija nesigurnosti i straha vezanih za porast cijena i pad životnog standarda, sve se češće spominje i strah od gubitka nacionalnog identiteta kroz gubitak vlastite valute. Kako je dugi niz godina valuta kune predstavljala značajan simbol države, u potpunosti je normalna pojava osjećaja tuge i gubitka dijela identiteta koji dolazi s prelaskom na novu valutu. S druge strane, činjenica da prelazimo na valutu Europske unije nam daje jedan širi identitet, odnosno osjećaj pripadnosti zajednici za koju vežemo vrijednosti pravednosti, uređenosti i stabilnosti, što može pozitivno utjecati na smanjenje prethodno spomenute praktične i psihološke nesigurnosti. Štoviše, istraživanja provedena među iseljenicima iz Hrvatske su pokazala da je upravo neuređenost države jedan od najčešćih razloga njezina napuštanja, pa bi prelazak na valutu eura mogao povećati doživljaj ljudi da Hrvatska ide prema jednom uređenijem i sigurnijem sistemu. Dodatno, na hrvatskim eurokovanicama će biti prikazani hrvatski simboli, poput geografske karte države, životinje kune, Nikole Tesle te glagoljice, što će uvelike pridonijeti prepoznatljivosti Hrvatske unutar Europske unije.

Zaključno, uvođenje eura kao nove valute u Hrvatskoj predstavlja veliku promjenu koja će zahtijevati prilagodbu na svim razinama. Ta promjena može biti praćena osjećajima nesigurnosti, zabrinutosti i nezadovoljstva. Može doći i do zbunjenosti, kao i pogrešnih prosudbi i odluka u kontekstu upravljanja vlastitim financijama. Ipak, ova promjena predstavlja jedan veliki korak naprijed prema sigurnosti, uređenosti i stabilnosti, što su vrijednosti koje priželjkuju hrvatski građani. U prilagodbi nam može pomoći otvorenost za pozitivno prihvaćanje promjene, pravovremena i dobra informiranost te kvalitetno planiranje kućnog budžeta. Za to nam je važno dobivanje pojma o realnoj vrijednosti dobara, što možemo postići usporedbom cijena iskazanih u staroj i novoj valuti. Na kraju, uvijek je važno prije kupovine zastati i razmisliti treba li nam ona uopće. Taj trenutak razmišljanja možemo iskoristiti i za dobivanja osjećaja prave vrijednosti i opravdanosti tog troška, bez obzira na valutu.